Agnes Nemeth - urednica vodećeg mađarskog vinskog magazina VinCE

Agnes Nemeth - urednica vodećeg mađarskog vinskog magazina VinCE

1. Urednica ste VinCE magazina i zaštitno lice vinskog festivala. Možete li nam reći o svojoj karijeri (bili ste dugogodišnja urednica mađarskog izdanja Decantera), odnosno kako ste došli do vina s obzirom da se studirali jezike?

 Tako je, ja sam studirala engleski jezik i književnost. nekako sam oduvijek željela biti novinar pa se činilo da je studij jezika dobar način da se to i postigne. Onda me put odveo do Mađarskog radija, potom u školu gdje sam poučavala djecu, onda u Brisel gdje sam bila dijelom EU-ovog programa Socrates i tako je to išlo, Brisel, kuća, Brisel, kuća dok jednog dana u podzemno željeznici nisam vidjela oglas da se traži iskusan editor za magazin koji se bavi vinom i gastronomijom. Vina sam voljela ali iskustva s viniom nisam imala, baš kao ni s uređivanjem magazina, ali želja je bila velika i dobila sam posao urednice. To je bilo prije deset godina. Bilo je silno stresno na početku, ali s puno rada svladala sam i urednički posao i naučila o vinima i gastronomiji.

2. Mađarska je baš kao i Hrvatska sudionik vrlo napete vinske tržišne utakmice na kojoj su lideri španjolska, talijanska, francuska vina i vina iz novog svijeta. Što bi po vama trebala biti strategija zemalja poput Hrvaske i Mađarske u pronalasku svog mjesta pod suncem i konzumenata svojih vina?

 Moje je mišljenje da se jedino zajedničkom komunikacijom možemo izboriti za prostor na vinskom tržištu. mi svi zajedno koji činimo tkivo središnje Europe i dalje smo tako mali u odnosu prema velikim igračima, ali imamo šansu biti spomenuti ako nastupamo zajedno i zajedno se promoviramo. Ono što je dodatno važno jest kreirati poruku koja je jasna i lako razumljiva, uključujući i nazive koje dajemo vinima. Ono što nam ide na ruku je trend interesa za lokalne sorte i autohtone sorte.

 3. Čini se prilično logičnim da bi suradnja između hrvatskih i mađarskih vinara trebala biti tješnja, jer smo prirodno tržište jedni drugima. Ipak, nije tako. Da li možete detektirati prepreke jačanju te suradnje?

Čini mi se da je odgovor u prirodi ljudi ovoga područja, napose onih koji rade na zemlji, proizvode grožđe. Za njih su suradnja, putovanja, promocija, nešto posve nepoznato i strano. Isto tako, barem u Mađarskoj, postoji jal lokal-partriotizam. Oni pak otvoreniji piju talijanska, francuska vina i vina iz susjedstva. Posebnu i olakotnu okolnost za promociju hrvatskih vina na mađarskom tržištu predstavlja činjenica da se tisuće Mađara svake godine odmara na Jadranu. Ono što je moje želja je da spuste kriglu piva na stol i naruče hrvatsko vino.

4. Kako vidite budućnost mađarskih vina ? koja bi tržišta Mađarska trebala targetirati sa svojim vinskim proizvodom?  

S obzirom na male količine, rješenje bi bila gastronomija dakle usmjeravanje vina u HoReCa segment. Ipak, ključno je da se kreira jasna poruka. Dat ću vam primjer: Tokaj je postao pojam i to toliko jak ali neartikuliran da ljudi znaju da on postoji ali nisu znatiželjni kupiti to vino. Kao da je dovoljno da je kreiran brand, a nije. Potrebno je kreirati i zahtijev tržišta za proizvodom.

5. Kakva je percepcija hrvatskih vina na mađarskom tržištu? Na koji bi se način mogla povećati potrošnja hrvatskih brandova među Mađarima.

Nažalost, čak i ljubitelji vina znaju vrlo malo o hrvatskim vinima. TO nam pokazuje posjećenost radionica o hrvatskim vinima koja organiziramo iz godine u godinu na festivalu. Osobno mislim da teran kao sorta ima izvrstan potencijal. Meni se čini da je ključno  raditi na informiranju Mađara o hrvatskim vinima, dakle raditi u malim koracima ali raditi stalno. 

Often viewed