Jo Ahearne - enolog i Master of Wine

Jo Ahearne - enolog i Master of Wine

Jo Ahearne pripada elitnom skupu vinskih profesionalca koji nose uvaženu titulu Master of Wine. Njih niti 400 diljem svijeta prošlo je zahtjevne testove koje  je  Institute of Masters of Wine ustanovio  http://www.mastersofwine.org/

Jo Ahearne je enolog i Master of Wine (MW) i po prvi puta dolazi u Hrvatsku. O njoj karijeri i razmišljanjima možete čitati u nastavku.... 

1. Radili ste za poznate kupce kao što su Harrods, Mark&Spencer i drugi. Možete li nam, iz perspektive njihovih potreba reći kako se vina iz malih zemalja mogu plasirati na njihove police? Da li je ispravna pretpostavka da ih male vinarije s osobnošću zanimaju više od velikih korporacija?

Za male neovisne dućane, kao Harrods, obiteljske vinarije jesu predmet interesa. Razlog leži u priči koju mala vinarija ima pa se to komunicira kupcu i time ga se privlači. Ako pričamo u supermarketu, njima su podjednako zanimljive velike i male vinarije, jer kroz jedne ostvaraju količine za police, a kroz druge pokrivaju posebne interese kupaca.

2. Vaše područje interesa i bavljenja je enologija. Koje usluge pružate klijentima, tj. za koju vrstu usluga vas mogu angažirati hrvatski vinari?

 Među mojim klijentima ima velikih i malih vinarija, dakle radim s malim obiteljskim proizvođačima koji prodaju 15 000 kartona ali i s vinarijama koji rade milijunske brojke. Moje usluge se tiču savjetovanja o stilu koji je prilagođen britanskom tržištu, a istovremeno mogu pomoći savjetom oko same vinifikacije te vinogradarskim tehnikama potrebnim da bi se postigao određeni stil u konačnici.

Dodatno, pružam usluge u segmentu brandiranja, gdje je od ključne važnosti postići konzistentnost poruke i razvijati poruke prema tržištu kroz vrijeme.

Želim dodatno naglasiti bitnost kontrole i konzistentnosti kvalitete koje su nužnost za ulazak i opstanak na britanskom tržištu, pa se dio mojih aktivnosti prirodno usmjerava i na taj vrlo bitan segment za postizanje profitabilnosti izvoza.

 3. Kakva vina volite, osobno? Možete li izdvojiti pojedini stil ili čak sortu ?

 Huh, to je teško pitanje.. nešto poput onog kad želite znati koji vam je najdraži CD. Rekla bih da odgovor na pitanje leži u raspoloženju, prilici i hrani. Kad zavlada jadna vlažna engleska hladnoća, a to je dosta često, uživam u hrani koja grije, dakle hrani jakih okusa koja se prirodno odlično sljubljuje s crvenim vinima. Kako sam pak tijekom 10 godina radila vina u Australiji volim jaki Barossa Shiraz ali vrlo poštujem i rado pijem vina iz južnih dijelova Italije, Španjolske, Portugala i Francuske. Od sorti, volim Pinot Noir a često sam se osvjedočila da Nebbiolo delikatnog stila ili pak Grenache načinjen s posebnom pažnjom mogu razviti teksturu i parfemske note bliske noirskoj rafiniranosti.

Ljeti pak rado pijem ružičasta vina: volim burgundska vina ali i rafiniran Grenach blanc, Vermentino i Albarino, koji su bar meni, među najmilijima.

Portugalska vina su prelijepa, moram kazati.

Što se ružičastih vina tiče tu katkad ima poteškoća jer znaju naginjati prema slatkoći i gubiti svježinu koju ja osobito cijenim. Generalno govoreći, vrlo bitnim smatram balans između voćnosti i mineralnosti i upravo na tome radim sa svojim klijentima u Provansi.

Na kraju, da dodam još i ovo, u sunčane tople dane volim Manzanilla sherry – divota! Ipak, ima dana kad pivo baš odlično paše, ili kad gin i tonik pružaju zadovoljstvo nalik onom pri ispijanju vina. 

4. Da li je po vama moguće definirati kakav je prosječan konzument i što očekuje od vina u smislu stila i cijene?

Nisam sigurna da li je definicija prosječnog konzumenta moguća uopća. Ono što su istraživanja pokazala jest da su potrošači najsvjesniji cjenovnog razreda vina. Na drugom je mjestu specifična regija ili boja vina. Istraživanja pokazuju izvjesnu „promiskuitetnost potrošača“ koji reagira na akcije, sniženja i posebne prodaje. Sve u svemu, grupa potrošača vjernih pojedinoj regiji ipak postoji tako da je to nišno ali ipak bitno tržište budući da izvjestan broj kupaca ne bi kupio vino na akciji bez obzira na prihvatljivost cijene ako mu je regija nepoznata.

5. Tijekom karijere radili ste u znamenitim vinarijama. Kako se vino „kreira“ i koji m se redoslijedom slažu prioriteti u tom procesu?  Da li tržište diktira kakvo vino želimo proizvesti?

Ni na ovo pitanje nema jednoznačnog odgovora, ipak mislim da ako se dosljedni u izričaju regije iz koje vino dolazi te u okusu koji njegujete, onda će stvar i tržišno funkcionirati. Ako pak imate ideju napraviti vino za tržište, onda morate imati novac koji stoji u pozadini i koji će biti izričitno upotrebljen u svrhu direktnog te indirektnog marketinga. Nastavno, ne treba zanemariti količine koje možete proizvesti/prodati. Konkretno, radite li organska „narančasta“ vina, tada je nužno riječ o malim količinama. Isto tako vinari trebaju biti svjesni da katkad njihovo vino jednostavno nije u modi, dakle s njim sve štima, ali nije „in“. Svako doba ima svoje zvijezde – uzmimo baš narančasta vina ili pak rose vina. Nedavno, nitko živ nije mario za njih, a onda se moda promijenila. U svijetu bijelih vina, vodeću su bili Soave, Orvietto i Frascatti, a onda – klik, promjena. Ovime nikako ne želim reći da danas nema izvrsnih vina od gore navedenih sorti ali se količine i profiti koji se ostvaruju njihovom prodajom ne mogu mjeriti s brojkama iz 70-tih i 80-tih. 

Often viewed